Problem s kondenzatom

Problem s kondenzatom učestao je problem u zadnje vrijeme, a s obzirom na to da je

broj ljudi koji poznaju termodinamiku sve manji, pokušat ću što jasnijim

rječnikom definirati ovaj problem s ciljem iznalaženja jeftinih i učinkovitih rješenja.

 

Termodinamika, nauka o toplini ili znanost o toplini grana je fizike koja proučava toplotne procese.

Procesi razmjene toplote kao vrste energije, kao i njenog pretvaranja u drugi oblik energije vrlo su složeni, pa se uglavnom promatraju pojave koje se odvijaju ravnotežno. Ti procesi opisuju se preko osnovnih veličina stanja: tlak, temperatura i volumen. Drugim riječima, termodinamika znanost je koja se bavi svim fizikalnim promjenama nastalim uslijed promjene temperature. U najvećem postotku radi se o fluidima, gdje je ova znanost nezamjenjiva.

 

Što je to uopće kondenzat?

Kondenzacija u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.

U meteorologiji kondenzacija vode u atmosferi pojava je koja nastaje kada se povećanjem količine vodene pare u atmosferi postigne zasićeno stanje pa se ona kondenzira, ali samo akopostoji pogodna površina za kondenzaciju. U laboratorijskim uvjetima bez pogodne površine za kondenzaciju postignuta je relativna vlažnost zraka 500%, a kondenzacija nije nastupila.

Što je to rosište?

Rosište je temperatura pri kojoj zrak, uz nepromijenjeni tlak i nepromijenjenu količinuvodene pare, postaje zasićen vodenom parom. Hlađenjem zraka ispod rosišta višak vodene pare u zraku prelazi u tekuće ili čvrsto agregatno stanje (rosa ili mraz), što ovisi o temperaturi zraka.

Da bismo lakše razumjeli ovu temu, upoznali smo se s osnovnim pojmovima kao što je kondenzat, rosište i sad nam je sve jasno. Tehničkim jezikom pisano to je to.

Ali s obzirom na to da je ovdje više toga nejasno nego jasno, proširit ćemo temu pučkim jezikom i stvarnim primjerima predočiti situaciju da bude što jasnija.

Kako nastaje kondenzat? Vidimo da je razlika u temperaturi uvjet da nastane kondenzat, ali uvijek se pitamo na kojoj temperaturi točno nastaje kondenzat.

Ako kažem od -10 do +110 izgleda malo neozbiljno, ali nažalost je tako. Naime kondenzat nastaje na razlici temperatura. U nekim slučajevima i razlika od 10 stupnjeva pogoduje nastanku kondenzata. Za primjer ćemo navesti kuhinjski lonac u kojem dok je na vrućoj ploči kipi voda. Voda je temperature preko 100 stupnjeva, znamo da je i poklopac lonca jako vruć, ali svi smo svjedoci kad ga otklopimo da se s donje strane poklopca nalazi kondenzat u obliku kapljica vode. Kako je to uopće moguće? Razlog tome je da je poklopac malo hladniji od kipuće vode.

Drugi primjer. Ako ste u kuhinji koja je na sobnoj temperaturi otprilike 20 stupnjeva, uzmete bocu piva iz hladnjaka,potpuno suha boca će za jako kratko vrijeme postati mokra u vašim rukama. Razlog je opet isti; površina na kojoj se stvorio kondenzat je hladnija od vodene pare u vašoj kuhinji. Namjerno sam naveo primjer kuhinje jer se sve ovo isto ne bi desilo u vašem podrumu na istoj temperaturi. Bitan razlog da nastane kondenzat je razlika u temperaturi, ali primarni uvjet za nastanak kondenzata je taj da u prostoriji postoji vodena para ili zasićeni zrak s vodenom parom. Kondenzat ne može nastati sam od sebe pa bi se moglo desiti da u suhom podrumu ne dođe do kondenzata na boci piva. Još jedan čest primjer su ljudi koji uvijek nose naočale. Ulaskom iz hladnije sredine u topliju osjete laganu maglicu na staklima naočala. Razlog je uvijek isti; prisustvo vlage i razlika temperature u minusu u odnosu na vodenu paru.

Dijagram vodene pare jako je složen pa bi detaljan ulaz u analizu nastanka kondenzata bio kompliciran, što nije cilj ove teme.

Sad kad smo prihvatili činjenice onakve kakve jesu vratimo se našoj temi.

Ovo su najčešća pitanja i konstatacije na koje sam nailazio:

1-Otkud kondenzat na prozorskim staklima?

2-Jesu li to možda stakla manje kvalitete?

3-Manje mi je vlažilo dok sam imao staru drvenu stolariju kroz koju je puhalo!!

4-Dok nisam promijenio novu stolariju, nisam imao problema!

5-Cijedi se niz prozore toliko da sam morao krpe stavljati na pod!

6-Svi vi hvalite svoju stolariju, ali susjed je kupio jeftiniju i kod njega ne vlaži!

Mogli bismo ovako u nedogled, ali idemo redom.

 

1-Odgovor

Da bismo stvorili preduvjet za stvaranje kondenzata, prvo moramo proizvesti vlagu u obliku vodene pare.

Najviše se vlage nalazi u zraku u ljetnim danima, a najmanje u zimskim danima, posebice kada je temperatura ispod nule pa se sva vodena para kondenzirala i pala na tlo.

Drugim riječima, na velikom minusu gotovo da nemamo uopće vlage jer je zrak maksimalno suh i hladan. Želim reći da ne moramo uvijek proizvoditi vodenu paru jer je imamo i u zraku, ali ne i zimi, a znamo da problem kondenzata tada nastaje. Ipak je trebamo proizvesti. Prvi i najmanji proizvođač vodene pare smo mi dok dišemo. Dvoje odraslih ljudi za 8 sati tijekom spavanja mogu u zatvorenom prostoru od 16 kvadrata znatno zasititi zrak vodenom parom.

Ako niotkud ne dolazi razmjena zraka s drugom prostorijom, ujutro se budimo umorni. Drugi veći proizvođač vlage su kuhinje. Kuhinje koje imaju lošu ventilaciju, a posebice kuhinje s kružnom ugljičnom napom svu isparenu tekućinu ostavljaju u prostoru. Dovoljno je pola sata da relativna vlažnost dosegne više od 100%. Treći i najveći proizvođač vodene pare su sušilice za odjeću. O njihovom postotku da ne govorimo. Još jedan stalni proizvođač vlage, tihi, ali neumorni, sušilo je za odjeću. Njega se nikako ne možemo riješiti. On je tu cijele zime. Svi znamo da smo na sušilo donijeli mokro rublje, a odnijeli suho, vode nema na podu, ali ima na prozorima. Da skratim, na jedan od ovih načina ste donijeli ili proizveli vodenu paru. Sad još trebate napravit razliku u temperaturi. Ako je staklo jako loše, recimo staro s K-2,6 W/m2K, a vani je -20 te u prostoriji +20, može se zbog velikog gubitka temperature desiti da malo pođe rosa od dna prozora, ali samo ako nije radijator ispod prozora. Ovo govorim za obiteljske kuće gdje postoji grijanje na drva u drugoj prostoriji. Ako je staklo K-1,1 W/m2K neće doći do kondenzata dok ne isključite grijanje. Nakon nekog vremena, recimo 5 sati, počet će vam rositi prozori jer je to neko optimalno vrijeme koje će izdržati ova vrsta stakla, a da ne porosi na ovoj razlici. Kod K -0,6W/m2K trebat će 10 sati vremena za kondenzat, ali do tada će vjerojatno ponovno ugrijati sunce pa mnogi kažu da troslojno staklo nikada ne vlaži, što nije točno. Kada bismo imali desetoroslojno staklo i ono bi naravno puno više vremena izdržalo, ali bi svjesno ipak zarosilo.

2-Odgovor

Kvaliteta stakla jako je bitna, ali od kvalitete stakla i koeficijenta izolacije ili provodljivosti ovisi samo vrijeme nastanka kondenzata, a ne hoće li doći do kondenzata ili neće.

Što je staklo bolje izolacije i manje provodljivosti, više će vremena potrajati dok se ne pojavi kondenzat.

 

3-Odgovor

Kod stare drvene stolarije brtvenje je jako loše, tako da kad je zima vani teško je proizvesti kritičnu količinu vodene pare, dok sa izvana stalno dotiče suhi i hladni zrak.

Teško je postići i razliku u temperaturi kada je s obje strane hladno.

 

4-Odgovor

Ovdje govorimo o temi kondenzata na prozorima, ali moram naglasiti da je kondenzat moguć i na drugim dijelovima kuće. Cijeli objekt treba biti iste termičke izolacije ili što je moguće bliže jedna drugoj kako ne bi nastali problemi. Naprimjer većina starih kuća nema termički izoliran pod dok su zidovi od cigle s betoniranim stupovima i balkonima bez prekinutog termičkog mosta. Dok je puhalo kroz kuću nije bilo vlage jer je sve to bilo nalik na garažu. Znamo da u garaži nikad nema kondenzata. Promjenom stolarije zatvorili ste jedan problem, a otvorili drugih pet. Na svakom mjestu u kući koje je hladnije od cigle nastat će kondenzat, ali vi to nećete primijetiti dok se na pojavi plijesan ili gljivice u krajevima zidova. S poda će se dizati parket jer će na njemu kondenzirati para. Ako niste planirali raditi fasadu u skoro vrijeme, računajte s tim da će vas zateći svi ovi problemi.

Nakon fasade doći će novi problem, ali o tome u odgovoru br. 5.

 

5-Odgovor

Samo ćemo se nadovezati na odgovor br. 4. Kad stavite fasadu na kuću, novu stolariju, izolirate pod i mislite da ste sve završili i da vam nitko nije ravan, tek ste tada u opasnosti.

Za ispravno rukovanje morate imati uputstvo, a to je onaj zadnji dio koji ću napisati na kraju. Otkud tolika voda na podu od prozora da su potrebne krpe? Razlog je jedan i jedini. Imate kuću ili veliki stan. Uložili ste u sve moguće izolacije kako bi manje koštalo grijanje i sada mislite da vam grijanje ne treba. Samo da znate, prozori ne griju ni stiropor ne grije, oni su tu da ne rasipate nepotrebno energiju. Najčešći slučaj je taj da se ljudi zatvore u svoja četiri zida, sve zatvore i sjednu u dnevni boravak koji je spojen s kuhinjom i otvore toliko grijanje da se bar jednom u životu pošteno ugriju. S druge strane zašto da se razbacuju i griju sobe kada su cijeli dan prazne. Uvečer kad pođu spavati taj maksimalno ugrijani zrak, s relativnom vlažnosti preko 100%, ponesu u hladnu sobu i svu tu vlagu kondenziraju na hladnim prozorima da im nakon deset minuta trebaju žljebovi na stolariji.

 

6-Odgovor

I to je moguće. Susjed je kupio jeftiniju stolariju i kod njega ne vlaži. Zato otiđite kod susjeda i ne budite lijeni pa se raspitajte kako on to rukuje sa stolarijom pa kod njega nema vlage. Vjerujte mi, nećete požaliti.

 

Uputstvo za rukovanje sa stolarijom kako biste uštedjeli na grijanju i izbjegli kondenzat.

 

U gornjem dijelu smo naveli sve nedostatke koji dovode do kondenzata, znam da ih ne možete sve izbjeći, ali sada kad ih znate možete ih prevariti. Da vas upozorim: suhi i hladni zrak se lakše i jeftinije grije od manje hladnog, ali vlažnog zraka. Naprimjer nitko ne suši rublje kad je južina, već kad je bura. Zar bura nije hladna, a jugo topao? Točno je i jedno i drugo, ali termodinamika tvrdi obrnuto.

Naprimjer uzmite mokar ručnik s 20 stupnjeva i probajte ga ugrijati na 40 stupnjeva sa sušilom za kosu, a s druge strane uzmite potpuno suh ručnik, ali jako hladan i napravite isti pokus. Mislim da ćete biti iznenađeni. U prvi pogled će vam se učiniti da se mokar ručnik dobro grije, ali prvo ćete ga morati osušiti pa tek onda ugrijati, a za to će vam trebati vremena. Hladni suhi ručnik je za dvije minute vruć, zapitajte se zašto. Isto možete napraviti i vi u kući.

Kada je vani hladno, otvorite dva nasuprotna prozora samo dvije minute i doći će do potpune razmjene zraka u prostoriji. Ako se ohladi zrak, neće se ohladiti zidovi i namještaj, a sada ste u mogućnosti jeftinije zagrijati prostor i oslobodili ste se vlage tako da ne može doći do kondenzata. Ovo pravilo treba obavezno koristiti prije spavanja na par minuta, promijeniti zrak u kući ili stanu i do jutra ste slobodni raditi što želite. Onog trenutka kada gasite grijanje obavezno promijenite hladni suhi zrak za vlažni iz kuće i ne bojte se kondenzata, iako će vam pasti temperatura u kući.